Home

  STUDIJ MEDICINE

Naziv kolegija:

• Medicinska mikrobiologija i parazitologija (3. godina) - voditelj: prof. dr. sc. Maja Abram (izvedbeni nastavni plan)

• Klinička mikrobiologija i parazitologija - seminari u okviru kolegija "Infektologija" (4. godina) 

• Izborni predmet: Živjeti pod mikroskopom (2. godina) - voditelj: prof. dr. sc. Darinka Vučković

• Izborni predmet: Primijenjena mikrobiologija (3. godina) - voditelj: prof. dr. sc. Marina Šantić

• Izborni predmet: Tuberkuloza - prošlost i sadašnjost (3. godina) - voditelj: prof. dr. sc. Brigita Tićac

• Izborni predmet: Antibiotici - žrtve vlastitog uspjeha (3. godina) - voditelj: prof. dr. sc. Maja Abram

• Izborni predmet: Patogeneza zaraznih bolesti (3. godina) - voditelj: doc. dr. sc. Marina Bubonja Šonje

Nastavni program:

Kolegij: Medicinska mikrobiologija i parazitologija (ECTS-8)

1. BAKTERIOLOGIJA

• Mikromorfologija bakterija, mikroskopija, bojanja.

• Građa bakterijske stanice: dijelovi citoplazme, bakterijska stanična stijenka, vanjski dijelovi bakterijske stanice, bakterijske spore.

• Metabolizam i genetika bakterija. Rast i razmnožavanje bakterija, prehrana bakterija, fizikalni uvjeti rasta bakterija, stanični metabolizam, produkcija energije u bakterijskoj stanici. Ekspresija gena u bakterijskoj stanici.

• Bakterijski antigeni i cjepiva. Značajni antigeni gram-negativnih bakterija, značajni antigeni gram-pozitivnih bakterija. Molekularna mimikrija. Bakterijska cjepiva.

• Imunološki odgovor na infekcije. Otpornost i imunost. Specifični imunološki odgovor. Antigeni i protutijela, superantigeni, humoralna imunost, komplement. Imunost posredovana stanicama. Citokini i kemokini. Čimbenici otpornosti na infekciju. Integrirani obrambeni sustav.

• Otpornost bakterija na fizikalne i kemijske čimbenike. Sterilizacijski postupci i kontrola sterilizacije. Dezinfekcija.

• Antimikrobni lijekovi. Mehanizam djelovanja antibakterijskih lijekova na bakterijsku stanicu. Spektar djelovanja antibakterijskih lijekova, otpornost na antibakterijske lijekove. Podjela antibakterijskih lijekova: antibakterijski lijekovi koji djeluju na sintezu staničnog zida, antibakterijski lijekovi koji djeluju na funkciju citoplazmatske opne, antibakterijski lijekovi koji inhibiraju sintezu proteina, antibakterijski lijekovi koji inhibiraju sintezu nukleinskih kiselina, antituberkulotici.

• Patogeneza bakterijskih infekcija. Činitelji patogenosti i virulencije bakterija.
  Laboratorijska dijagnostika bakterijskih infekcija. Uzorci za mikrobiološku dijagnostiku. Osnovni laboratorijski postupci u bakteriologiji. Izravna i neizravna dijagnostika. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike.

• Klasifikacija i nomenklatura bakterija.
  

• Medicinski značajne bakterije: streptokoki, stafilokoki, najserije, moraksele, enterobakterije. pseudomonas, acinetobacter, vibrio, kampilobakter, helikobakter. hemofilus, brucela, francizela, bordetela. korinebakterije, listerija, erizipelotriks, legionela, gardnerela, laktobacili, bacilus, bakteroides, klostridiji, aktinomicete, mikobakterije, mikoplazme, spirohete, klamidije, rikecije, koksijela.

• Normalna flora čovjeka.

2. MEDICINSKA MIKOLOGIJA

Opća medicinska mikologija:

• Oblik, građa i razmnožavanje gljiva. Metabolizam i fiziologija gljiva. Otpornost gljiva prema fizikalnim i kemijskim činiteljima. Antimikotici. Gljivični antigeni i gljivična cjepiva. Patogeneza gljivičnih bolesti. Činitelji virulencije gljiva, obrambeni mehanizmi čovjeka. Gljivične bolesti: mikotoksikoze, bolesti izazvane preosjetljivošću na gljivične antigene, mikoze. Laboratorijska dijagnostika mikoza: uzimanje, slanje i pohrana uzoraka bolesničkog materijala, izravno i neizravno dokazivanje uzročnika iz uzorka bolesničkog materijala. Klasifikacija i nazivlje medicinski značajnih gljiva.
  

• Ascomycota: oportunističke gljive (Candida, Aspergillus, Pneumocystis), uzročnici dermatofitoza (Trichophyton, Microsporum, Epidermophyton), dimorfne primarno patogene gljive (Histoplasma, Coccidioides, Blastomyces, Paracoccidioides, Sporotrix).

• Basidiomycota: Cryptococcus, Malassezia.

• Zygomicota: Rhizopus, Mucor.

3. MEDICINSKA PARAZITOLOGIJA

• Parazitizam kao ekološki pojam. Odnosi među živim bićima, biološke asocijacije. Parazitizam - definicija i temeljni pojmovi. Širenje parazitskih vrsta.

• Parazitizam kao medicinski pojam: paraziti kao uzročnici bolesti, patogenost parazita, odnos nositelja i parazita, paraziti u čovjekovoj životnoj okolini. Klasifikacija i nazivlje medicinski važnih parazita.

• Laboratorijska dijagnostika parazitoza.
  

• Razred Zoomastigophorea: rodovi Trypanosoma, Leishmania, Trichomonas, Giardia. 

• Razred Lobosea: rodovi Entamoeba, Blastocystis.

• Razred Sporozoea: rodovi Plasmodium, Babesia, Toxoplasma, Sarcocystis, Isospora, Cryptosporidium.

• Razred Kinetophragminophorea: rod Balantidium.

• Koljeno Platyhelminthes: razred Trematoda: rodovi Schistosoma, Fasciola: razred Cestoidea: rodovi Diphyllobothrium, Spirometra, Hymenolepis, Taenia, Echinococcus.

• Koljeno Nematoda: razred Aphasmida: rodovi Trichinella, Trichuris, Capillaria: razred Phasmidea: rodovi Strongyloides, Ancylostoma, Necator, Trichostrongylus, Enterobius, Ascaris.
  

• Razredi Eucrustacea, Chilopoda, Arachnida, Pentastomida.

4. MEDICINSKA VIROLOGIJA

Opće osobine virusa, kemijski sastav virusa, virusni antigeni. Uzgoj i  umnožavanje virusa. Utjecaj fizikalnih i kemijskih činitelja na viruse. Kemoprofilaksa i kemoterapija virusnih bolesti. Genetika virusa. Virusna cjepiva. Patogeneza virusnih bolesti. Laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti. Klasifikacija i nomenklatura virusa.

Specijalna virologija:

• Virusi koji posjeduju ribonukleinsku kiselinu: Picornaviridae, Caliciviridae, Orthomyxoviridae, Paramyxoviridae, Coronaviridae, Rhabdoviridae, Togaviridae, Flaviviridae, Bunyaviridae, Arenaviridae, Reoviridae, Retroviridae.

• Virusi koji posjeduju deoksiribonukleinsku kiselinu: Parvoviridae, Papovaviridae, Adenoviridae, Herpesviridae, Poxviridae, Hepadnaviridae.

• Viroidi. Prioni.

 
Provjera znanja: pismeni i usmeni ispit

Literatura:

• S. Kalenić, E. Mlinarić-Missoni i sur.: Medicinska bakteriologija i mikologija. Merkur A.B.D., Zagreb, 2005. 

• V. Presečki: Virologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.

• B. Richter: Medicinska parasitologija, Merkur A.B.D., Zagreb, 2002.

Predavanja (.pdf) u akad. godini 2012/13.

Naputak za pisanje seminarskog rada

Seminarski radovi studenata (.pdf) u akad. godini 2012/13.

Kolegij: Klinička mikrobiologija (ECTS-2)

OSNOVNI PRINCIPI PATOGENEZE I DIJAGNOSTIKE ZARAZNIH BOLESTI (.pdf)

• Mehanizmi nastanka bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – kolonizacija, infekcija, bolest

• Virulencija mikroorganizama – infektivnost, invazivnost, toksičnost
   

INFEKCIJE USNE ŠUPLJINE I GASTROINTESTINALNOG SUSTAVA (.pdf)

• Obrambeni mehanizmi domaćina, mikrobna flora

• Patogeni probavnog sustava

• Dijagnostički postupci – uzorkovanje, transport, mikrobiološka obrada uzoraka, uzročnici i laboratorijska dijagnostika
   

UZROČNICI INFEKCIJA HEPATOBILIJARNOG SUSTAVA (.pdf)

• Virusi hepatitisa

• Laboratorijska dijagnostika

• Ostali uzročnici infekcija jetre

INFEKCIJE DIŠNOG SUSTAVA (.pdf)

• Normalna mikrobna flora

• Predisponirajući čimbenici

• Način širenja infekcije

• Infekcija: najčešći uzročnici, kliničke manifestacije, laboratorijska dijagnostika

• Mikrobiološki dijagnostički postupci – uzorkovanje, transport i mikrobiološka obrada uzoraka

INFEKCIJE SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA I PRIONSKE BOLESTI (.pdf)

• Anatomske značajke središnjeg živčevlja

• Nastanak infekcije i najčešći uzročnici

• Simptomatologija

• Liječenje, vakcinacija, kemoprofilakasa infekcija

• Mikrobiološka dijagnostika - obrada likvora

• Prionske bolesti

INFEKCIJE LOKOMOTORNOG SUSTAVA I KOŽE (.pdf)

• Normalna flora kože

• Infekcije koje nastaju uslijed inokulacije uzročnika kroz kožu

• Bakterijske, gljivične, virusne, parazitarne infekcije kože

• Infektivni artritis, osteomijelitis

• Mikrobiološka dijagnostika

INFEKCIJE KARDIOVASKULARNOG I LIMFORETIKULARNOG SUSTAVA (.pdf)

• Klinički entiteti: mikrobiemija, sepsa, septički šok, endokarditis, miokarditis, perikarditis

• Predisponirajući čimbenici, izvori i način nastanka infekcije

• Simptomatologija i etiološki uzročnici

• Liječenje i profilaksa

• Mikrobiološka dijagnostika: način i frekvencija uzorkovanja, mikrobiološka obrada, hemokultura

INFEKCIJE URINARNOG SUSTAVA I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI (.pdf)

• Obrambeni čimbenici, fiziološka flora

• Uzročnici i mehanizmi nastanka infekcija

• Simptomatologija, kliničke slike i liječenje

• Mikrobiološka dijagnostika i ostale dijagnostičke pretrage

KONGENITALNE I NEONATALNE INFEKCIJE (.pdf)

• TORCH

• Najčešći uzročnici: bakterije, virusi, protozoa

• Simptomatologija, klinička slika i laboratorijska mikrobiološka dijagnostika

HOSPITALNE INFEKCIJE (.pdf)

• Epidemiologija hospitalnih infekcija

• Najčešći izvori i uzročnici

• Mjere spriječavanja i nadzor

• Higijena ruku

 
Provjera znanja: integrirano u ispit iz kolegija Zarazne bolesti

Literatura:

• Materijali sa seminara. 

• Gladwin M, Trattler B: Clinical Microbiology Made Rediculously Simple, MedMaster, Inc. Miami, 2001.

• Kontrola infekcija: temeljna načela i edukacija, Merkur A.B.D, Zagreb 2004.

Kolegij: Živjeti pod mikroskopom (ECTS -1,5)
 

Mikrobiologija je jedna od najuzbudljivijih disciplina moderne znanosti. Iz liječničke perspektive mikroorganizmi su uzročnici infektivnih bolesti i epidemija. Međutim, mikroorganizmi su mnogo više od spomenutog. Mikroorganizmi su najraniji oblici života na Zemlji kao i potencijalni životni oblici na drugim planetama Sunčevog sustava. Mikroorganizmi su ključni u ciklusu ugljika, dušika i sumpora, te kreatori procesa za dobivanje plinovitog kisika kojeg udišemo. Mikroorganizme možemo naći na svakom mjestu kojeg možemo zamisliti: u kiselim vodama, u ledenim jezerima, duboko u Zemljinoj unutrašnjosti.... Mikroorganizmi mogu izazvati smrtonosne bolesti ali i doprinijeti razvoju biotehnologije i znanosti uopće.
Predmet je namijenjen studentima medicine koji žele spoznati različite strane mikroorganizama, mogućnost njihovog iskorištavanja i primijene, dokazivanja i, naravno, uništavanja.
 

Provjera znanja:

• student je dužan izraditi seminarski rad (u pismenom obliku i usmeno ga prezentirati)

• pismeni ispit

 Literatura:

• pripremljene preslike najnovijih članaka iz raznih primarnih publikacija kod obrade svake od nastavnih jedinica

• materijali dostupni na web stranicama

• Dixon Bernard: Power Unseen: How Microbes Rule the World. Oxford University Press

Kolegij: Primijenjena mikrobiologija (ECTS - 1,5)

Ovaj kolegij ima za cilj upoznati studente s drugim mnogobrojnim područjima primjene mikrobioloških spoznaja: proizvodnji lijekova, prehrambenoj industriji, razgradnji toksičnih otpadnih materija, genetskom inženjeringu itd.
Iz naslova pojedinih nastavnih jedinica najbolje se može uočiti poseban sadržaj ovog kolegija:

1. Mikroorganizmi - više od patogena

2. Mikrobiologija mora

3. Mikroorganizmi u industriji i biotehnologiji

4. Mikrobiologija mlijeka i mliječnih proizvoda

5. Mikrobiologija voda i otpadnih voda

6. Sanitarna mikrobiologija

7. Mikroorganizmi u terapiji  (bakterioterapija)

8. Mikroorganizmi - biološko oruđe

9. Mikroorganizmi - oruđe u molekularnoj biologiji

Kolegij: Tuberkuloza prošlost i sadašnjost (ECTS - 1,5)

Tuberkuloza i dalje predstavlja nepredvidivu opasnost diljem svijeta. Jedna trećina svjetske populcije  zaražena je bacilom tuberkuloze. Iako se radi o izlječivoj zaraznoj bolesti svakodnevno od tuberkuloze umire pet tisuća, a godišnje više od dva milijuna ljudi, što je neshvatljivo s obzirom da se radi o bolesti koja se liječi i prevenira već više od pola stoljeća. Povećanje incidencije tuberkuloze u svijetu u korelaciji je s pojavom i širenjem epidemije HIV-a. U mnogim zemljama zapažena je značajna prevalencija višestruke otpornosti uzročnika tuberkuloze na lijekove, što ukazuje na prijeteću opasnost budućih epidemija koje će biti veoma teško liječiti. Uz postavljanje  pravovremene dijagnoze te primjereno liječenje novootkrivenih slučajeva tuberkuloze može se izbjeći pojava višestruke otpornosti na lijekove i smanjiti incidencija bolesti.
 

Provjera znanja: pismeni ispit

Literatura:

• Crafton J., Horne N., Miller F.: Klinička tuberkuloza. Ibis Grafika, Zagreb, 2001.

• Mandell G. L., Bennett J.E., Dolin R.: Mandell, Douglas and Benett's Principles and Practice of Infectious Diseases.  Churchill Livingstone, New York, 1995.

Kolegij: Antibiotici - žrtve vlastitog uspjeha (ECTS - 1,5)
 

Otkriće antibiotika i njihovo uvođenje u kliničku praksu 1940.-tih godina nije samo bitno promijenilo terapiju zaraznih bolesti već je ujedno omogućilo i razvoj invazivnih kirurških zahvata i radikalnih imunosupresivnih terapija. Pojava rezistencije bakterija na antibiotike često, međutim, kompromitira uspjeh antibiotske terapije i postignuta dostignuća moderne medicine. Borba protiv širenja rezistencije i neracionalne uporabe antibiotika postala je, stoga, jedan od prioritetnih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije te brojnih međunarodnih stručnih društava, a Europska zajednica vrši pritisak da se u rješavanje tog problema uključe i državne vlade.
Predmet je namijenjen studentima medicine koji žele naučiti više o antibioticima, mehanizmima njihovog djelovanja i rezistencije, što će svakako doprinijeti njihovom budućem radu u smislu pravilnog i svrsishodnog odabira antibiotske terapije. Pravilno odabrana antibiotska terapija umanjit će mogućnost nastanka i širenja rezistentnih bakterijskih klonova. Uz racionalnu antibiotsku terapiju veliku ulogu u borbi protiv širenja rezistencije ima i dobro organizirana kontrola bolničkih infekcija koja ograničava širenje multiplorezistentnih bolničkih sojeva.
 

Provjera znanja:

• student je dužan izraditi seminarski rad (u pismenom obliku i usmeno ga prezentirati)

• pismeni ispit

 Literatura:

• zbornik tečaja za trajnu izobrazbu liječnika "Antimikrobna terapija" održane u Crikvenici 2003. godine

• preslike najnovijih članaka iz raznih primarnih publikacija kod obrade svake od nastavnih jedinica

• Web stranice posvećene antibioticima i rezisteniciji na antibiotike        

Kolegij: Patogeneza zaraznih bolesti (ECTS - 1,5)
 

Patogeneza je multi-faktorijalan proces koji ovisi o imunom statusu domaćina, virulenciji patogena i infektivnoj dozi uzročnika. Mikroorganizmi su evolucijski stekli genetičke osobine koje im omogućavaju da prodru u organizam čovjeka, koloniziraju pojedine organe/organske sustave, pronađu izvore hrane te izbjegnu pojedine mehanizme  imunog odgovora domaćina. Da bi razumjeli složene procese koje koriste mikroorganizmi, bit će proučene različite strategije kojima se služe bakterije, virusi, gljive i paraziti na staničnoj i molekularnoj razini. Mehanizmi patogeneze pojedinih mikroorganizama (Candida, Strongyloides, Coxiella, Ehrlichia, HIV, prioni), različiti načini izbjegavanja imunološkog odgovora domaćina, te manipulacija transportnih putova na membrani stanice domaćina bit će obrađeni detaljnije.

Provjera znanja:

• student je dužan izraditi seminarski rad i usmeno ga prezentirati

• pismeni ispit

 Literatura:

• C Mims, A Nash and J Stephen: Mim's pathogenesis of Infectious Disease, 5th Edition, Academic Press (2001)

• preslike najnovijih članaka iz raznih primarnih publikacija kod izrade seminarskih radova

• Web stranice posvećene patogenezi zaraznih bolesti