Katedra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju
Zavod za fiziologiju i imunologiju

O kolegiju

Ciljevi, zadaci i planirani ishod kolegija
Zadaća je ovog kolegija omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz Neuroanatomije i Fiziologije i patofiziologije I usvoji najprije znanje o normalnoj funkciji živčanog sustava, a neposredno potom i znanje o patofiziološkim mehanizmima, koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave specifične bolesti.
Nastava se izvodi u turnusnom obliku kroz 6 tjedana ( 4 tjedna nastave + 2 tjedna predviđena za 2 ispitna termina) i to u obliku 24 sata predavanja, 16 sati seminara i 15 sati vježbi što iznosi 5 ECTS.
Cilj kolegija je usvajanje znanja o normalnoj i narušenoj funkciji živčanog sustava u obimu koji je neophodan za daljnje uspješno praćenje studija. Zadatak nastave jest usvajanje osnovnih znanja o funkcionalnoj organizaciji živčanog sustava kao supstratu fizioloških i patofizioloških zbivanja, te usvajanje znanja o osnovnim neurofiziološkim i neuropatološkim procesima.
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi, koje uključuju primjenu kompjuterskih programa tipa Biopack i SymBioSys, koji prezentiraju fiziološke funkcije ili određene bolesti u ljudi, te programski orijentiranu nastavu. Određena patološka stanja demonstriraju se i na životinjskim modelima. Dio seminara se izvodi kao problemski orijentirana nastava tako da studenti na temelju tipičnih anamnestičkih i dijagnostičkih podataka mogu uz pomoć nastavnika rješavati složene fiziološke i patofiziološke probleme.
Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima. Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Rad svake grupe studenata nadgleda nastavnik-mentor, koji ima pravo i dužnost da posebno poziva na razgovor studenata koji zakazuju u nastavi.
U skladu sa Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta, svi oblici nastave (predavanja, vježbe, seminari, konzultacijski seminari, itd.) su obvezni. Opravdanost izostanaka sa seminara i vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Predavanja, seminari i vježbe održavaju se prema posebno prikazanim izvedbenim programima. Raspored studenata po grupama nalazi se na oglasnoj ploči Zavoda za fiziologiju i imunologiju

Okvirni sadržaj kolegija
Opća organizacija živčanog sustava: centralni, periferni i autonomni. Stanična bi¬ologija neurona: mikrookoliš neurona -glija stanice, moždani krvotok i njegovi pore¬me¬ćaji; krvno-moždana barijera i njeni poremećaji; cerebrospinalni likvor i hidrocefa¬lus; opći energijski metabolizam mozga; Fundamentalni neurofiziološki procesi: membranski i akcijski potencijali; na¬stanak i ši¬renje živčanog impulsa. Građa i funkcija sinapsi. Neurotransmiteri i njihovi receptori: biokemij¬ske osobi¬tosti sinteze i razgradnje, distribucija, te interakcija neurotransmiterskih sus¬tava. Mem¬branski receptori: razdioba, građa, aktivacija, distribucija; patofiziologija živ¬čanog prije¬nosa. Neuronski sklopovi za obradu informacija. Organizacija senzoričkih sustava i sen¬zoričke funkcije: somatska (receptori) i specijalna osjetila (vid, sluh, rav¬noteža, okus, mi¬ris). Senzorički poremećaji, patofiziološka podloga boli. Opće ustroj¬stvo motoričkih su¬stava: spinalni i supraspinalni refleksi; piramidni i ekstrapiramidni motorični sustav; fun¬kcija bazalnih ganglija: cerebelarna kontrola motorike; motorički živčani poremećaji. Autonomi živčani sustav: fiziološki i patofiziološki aspekti. Opće i upravljačke funkcije mozga: ascendentni retikularni aktivacijski sustav (pažnja, budnost, spava¬nje); limbički sistem (čuvstva, neuroendokrinologija ponašanja), spolnost. Više moždane funkcije: laminarna i vertikalna organizacija moždane kore: integracijska funkcija živčanog sus¬tava. Intelektualne fun¬kcije (pamćenje, mišljenje, govor); poremećaji psihičkih funkcija.

Razvijanje općih kompetencija (znanja i vještina)
Na kraju kolegija Neurofiziologija očekuje se da će student biti sposoban:
1. interpretirati i objasniti osnove funkcioniranja živčanog sustava
2. interpretirati i objasniti osnove poremećaja rada živčanog sustava
3. povezati i odrediti važnost živčanog sustava unutar cjelokupnog organizma

Razvijanje specifičnih kompetencija (znanja i vještina)
Na kraju kolegija Neurofiziologija očekuje se da će student biti sposoban
1. objasniti načela nastanka i širenja akcijskog potencijala (impulsa) kao i osnovu patofiziologije živ¬čanog prije¬nosa
2. objasniti pojam sinaptičke transmisije, biokemij¬ske osobi¬tosti sinteze i razgradnje, te distribucije i interakcije neurotransmiterskih sus¬tava
3. nabrojiti i opisati razdiobu, građu, distribuciju i aktivaciju membranskih receptora
4. objasniti somatska (dodir, tlak, položaj, bol, temperatura) i specijalna osjetila (vid, sluh, okus, miris, ravnoteža) počevši od senzoričkih receptora preko ulaznih (aferentnih) vlakana do kore mozga
5. objasniti patofiziološke procese vezane uz oštećenja somatosenzoričkih i specijalnih osjetila
6. objasniti ulogu živčanog sustava u kontroli motorike: ustroj motorne jedinice, spinalna kontrola motoričkog sustava, voljni motorički pokreti, stav tijela, uloga bazalnih ganglija i malog mozga u kontroli pokreta
7. objasniti opće i upravljačke funkcije mozga, stanja budnosti i svijesti, emocije i raspoloženje
8. objasniti reakciju i važnost autonomnog živčanog sustava
9. opisati vrste učenja i pamćenja, stanične mehanizme učenja i pamćenja te poremećaje učenja i pamćenja

Literatura

 

1. Obvezatno ispitno gradivo

1. Medicinska fiziologija, A. C. Guyton i J. E. Hall, Medicinska naklada Zagreb, jedanaesto izdanje, 2006.
2. Patofiziologija, Gamulin S., Marušić M., Krvavica S., šesto obnovljeno i izmijenjeno izdanje, Medicinska naklada -Zagreb, 2005.
3. Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, 2001 i 2003 (2006).listopad, 2001.
4. Patofiziologija. Zadatci za problemske seminare, Z. Kovač Z, S Gamulin i sur. (knjiga druga) 2006.

2. Dopunsko gradivo

1. Judaš M, Kostović I. Temelji neuroznanosti, MD, Zagreb, 1997.
2. Berne RM, Levy MN. Fiziologija, Medicinska naklada, Zagreb, 1993.


+ | Impressum | + | Dostupnost / Accessibility | + | Mapa weba | + | Webmaster | + | Veličina teksta: A | A | A | A |+
Zadnja promjena: .
vrh stranice